Idealan odnos omega 3 i omega 6 masnih kiselina u ishrani

odnos omega

Nešto o čemu stalno slušamo je odnos omega. Omega 3, omega 6, da, šta god to značilo … dobra su stvar, zar ne? Pa, da i ne. Našem telu su potrebna oba ova gradivna elementa i oni se mogu dobiti samo hranom, međutim, ključno je koliko od toga za zdravu ravnotežu.

Idealan odnos omega 3 i omega 6 masnih kiselina u ishrani je značajna jer neke omega 6 imaju tendenciju da uzrokuju upale, dok ih omega 3 smanjuje. Hronično zapaljenje u telu dovodi do svih vrsta neželjenih reakcija, osim bolova, dovodi i do: bolesti srca, moždani udar, artritis, dijabetes, rak i još mnogo toga.

Naučnici i nutricionisti variraju u odnosu na optimalan odnos omega – opseg je 1:1 do 4:1 omega 6 i omega 3. U evropskoj ishrani tipičan odnos je 16:1. To je loše po bilo kom standardu. To znači da upala može da se proširi i naškodi.

 

Omega 3 masne kiseline

Omega 3 masne kiseline

Omega 3 masne kiseline su hranljive materije koje dobijate hranom (ili dodacima) koje pomažu u izgradnji i održavanju zdravog tela. One su ključne za strukturu svakog ćelijskog zida koji imate. One su takođe izvor energije i pomažu vam da srce, pluća, krvni sudovi i imuni sistem rade onako kako bi trebali.

Dva ključna – EPA i DHA – prvenstveno se nalaze u određenim ribama. ALA (alfa-linolenska kiselina), još jedna omega 3 masna kiselina, nalazi se u biljnim izvorima kao što su orasi i seme.

Nivo DHA je posebno visok u ćelijama mrežnjače (oka), mozga i sperme.

Te masne kiseline ne samo da trebaju vašem telu da bi funkcionisale, već pružaju i velike zdravstvene prednosti.

 

Omega 6 masne kiseline

Omega 6 masne kiseline

Omega 6 masne kiseline koje uglavnom dobijamo iz biljnih ulja su korisne. Smanjuju štetni LDL holesterol i podstiču HDL. Oni pomažu u održavanju šećera u krvi poboljšavajući osetljivost tela na insulin. Ipak ove masne kiseline nemaju dobru reputaciju.

Glavna optužba protiv omega 6 masnih kiselina je u tome što telo može pretvoriti onu najčešću, linolensku kiselinu, u drugu masnu kiselinu koja se naziva arahidonska kiselina, a arahidonska kiselina je gradivni blok za molekule koji mogu da podstaknu zapaljenje, zgrušavanje krvi i suženje krvnih sudova. Ali telo takođe pretvara arahidonsku kiselinu u molekule koji smiruju upale i bore se protiv krvnih ugrušaka.

Omega 6 masne kiseline su vrsta polinezasićenih masti koje se nalaze u biljnim uljima, orasima i semenima. Kada se jedu umereno, umesto zasićenih masti koje se nalaze u mesu i mlečnim proizvodima, omega 6 masne kiseline mogu biti dobre za vaše srce.

Telu su potrebne masne kiseline i može da ih stvori sve osim dve, zbog čega se nazivaju esencijalnim masnim kiselinama. Linolna i linolenska kiselina potiču iz hrane koja sadrži omega 6, odnosno omega 3 masne kiseline, koje služe različitim funkcijama u telu. Izgleda da neke od ovih masnih kiselina izazivaju upale, ali izgleda da druge imaju antiinflamatorna svojstva. Potrebno je više istraživanja kako bi se u potpunosti razumelo kako ovi naizgled suprotstavljeni efekti međusobno deluju i sa drugim hranljivim sastojcima.

Odnos omega 3 i omega 6 masnih kiselina

Odnos omega 3 i omega 6 masnih kiselina

Ako nemamo dovoljno omega 3 ili previše omega 6, razvoj svih zdravih komponenti spektra esencijalnih masnih kiselina se ne dešava, što nas dovodi u rizik od bolesti i bolesti. Mnogo je zdravih izvora omega 3: lan, jaja, masno riblje ulje, alge, seme bundeve, seme čije, ribe i orasi. Međutim, sva riblja ulja nisu jednaka i morate znati na šta treba paziti. Dodatni hranljivi sastojci, standardi čistoće, svežina i održivost su svi faktori koje treba uzeti u obzir.

Dominacija omega 6 masnih kiselina nastaje kao rezultat povećanog unosa prerađene i masne hrane – zajedno sa viškom životinjskih masti – i smanjenja hrane koja sadrži omega 3, kako bi im se suprotstavila.

Odgovor na ravnotežu, naravno, nije jednostavno jesti više masti koje sadrže omega 3; imajte na umu šta jedete da biste smanjili omega 6 i uverite se da unosite dovoljno omega 3 i da ćete pronaći sredinu.

 

Kako se prilagoditi?

Smanjite (još bolje, isključite!) prerađenu hranu koja sadrži puno dodatih masti poput prerađenih ulja (soja, kukuruz, suncokret), životinje hranjene zrnom (goveda po prirodi jedu travu, a ne kukuruz; promena u ishrani čini ogromne implikacije na razvoj životinja); i brza hrana. Bolji izvori su maslinovo ulje, crna ribizla, ulje konoplje, avokado, lisnato povrće, sirove orašaste plodove i semenje.

 

Omega masne kiseline su istovremeno složene i jednostavne.

Postoji nekoliko vrsta omega 3 i omega 6 masnih kiselina i sve se koriste u telu; neke se koriste direktno za podršku imunitetu, krvi i zdravlju organa, a neke telo pretvara u alternativni oblik.

 

Ne morate znati o njima da biste shvatili da previše obrađene masti uzrokuje probleme sa jetrom, a problemi sa jetrom utiču na sve ostalo. Šezdeset procenata mozga je masno, a nedovoljno omega 3 ili previše omega 6 masnih kiselina može imati uticaj na pamćenje, kogniciju i razvoj degenerativnih bolesti.

 

Kako da znamo odnos masnih kiselina u našem telu?

Kako da znamo odnos masnih kiselina u našem telu?

Jedini način da saznamo nivo ovih masnih kiselina u našem telu je test krvi. Verovatno možete da pretpostavite na osnovu hrane koju jedete da biste utvrdili da li unosite previše omega 6 i / ili nedovoljno omega 3. Kao i u mnogim stvarima u životu, ravnoteža je ključ.

 

Možete pročitati o Noćnim grčevima u nogama

 

Izvori:

http://lpi.oregonstate.edu/infocenter/othernuts/omega3fa/
http://umm.edu/health/medical/altmed/supplement/omega6-fatty-acids
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12442909
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20329590

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *